Silensio yan na`fugo na señat

By
|
Posted on Dec 01 1998
Share

Guine gi mapos na Huebes (Haanen Thanksgiving), hu rikonose entero strechon kanton unai gi sanmena na patte guine para baiho lie` kao machuchuda` magof na espiriton hinalom i haanen gupot siha.

Menos de siñko na familia man-estaba manmanununo gi kanton tase. Los dimas, taya` taotao gi memegaiña na patte gi kanton tase. Hu konsidedera kao mangaige gi fina` lanchon familia `nai maselelebra i Haanen Thanksgiving. Buente.

I sagan chumochu siha (restaurant) ti megai lokue` taotao. `Nos kuantos kareta manestaba, otro señat na komprendiyon osino umaya yan i baban kinalamten ekonomia guine. Puro este siha keha gi hafa sesso pinadesen i publiko ni sige pago umafulo` yan kondision tiempon hai`las.

Hana` tristeyo` este siha na señat sa` hu komprendo kabales hafa pinadesen taotao gi oran chinatsaga. Malago ha` hit gumastaye i hinalom haanen gupot siha, lao taya` salape` gi halom pottamonedata para ennao na diniseha. Mauleg na intension pot dinaña familia, lao ti sinede nu i gueko na kahan familia. Memegaiña umusune hafa guaha gi kahon ais box.

Mampos hana` chatsaga siñientegho i presente na sichuasion sa` hu komprende kabales na trabiha ti mafatto este sulon ekonomia gi fondu. Siempre mas ha aminasa hit este na karera entre pago yan uttimon i otro sakan. Mas baba siempre kinalamten ekonomia. Enfin, muñga hit sumede na u tomba hit dibadde este na sago. Falulon mañgas chininan miyo sa` oran mañufa` pago pot satbasionta mismo.

•••

Sige i lahiho chumaleg `nai hu esplikakaye hafa sustansiaña Thanksgiving Day `nai papatgonyo`. Era hu sasañgan na i mas paire na pabo ni sumaguane estomaguho, solu i latan saddinas ni in` daflogue yan hinegsa mamaipe guihe siha na tiempo. Ayo uttimo tiniñgo`ho pot pabo i gaige gi papet ni guaho mismo yumuñga` komo estudianten elementario.

Ti hu chage este na neñkano` esta i 1970 osino dos años dispues de magraduayo` gi high school. Konsidera dose años ni hu yuñga` este na gaga` ya ni un` biahe `nai hu kano` sa` ti halañgag i mañainaho fumahan. Lao, todo mangachoñgho humoñge na chumochoyo` pabo gi paiñge. Lao hu aksepta komo linala` un` patgon poble ya lamegai fumaposgue lokue` este na pasu.

•••

Este i inatulaikan regalo (Christmas presents) un` biahe ha` `nai hanae`yo` sinanaho gi un` nochebuena: Un` meyas apaka` ni maraya agaga` yan atiluñg. Finenina yan uttimo regalo rinisibiho gi todo linala`ho. Piot `nai guiya este na meyas sumen paire gi tiempon medio sisienta na sakan yan i Beatles. Dios miho, esta hu u`utot kasunesho para baiho fatta na gai meyasyo` lokue` ni paire. Chetton este na regalon nanaho giya guaho na esta pago meyas apaka` hu u`usa achogha` fotmat i okasion. `Nai mafaisenyo` hafa na taiguine bisiogho, ilegho “Guaho la`mon!”

•••

I pañgpañg sunidon haanen gupot siha, ha papañgon man-namahalañg na memorias siha gi ayo na tiempo `nai mañgababales i familia siha. Masimiento i dinaña familia. Lao `nai taigue esta i dos haligen familia, atutuhon adumididi` mapla` este na pogse`.

Mabira ya kada uno ha petsige lokue` dinaña familiaña mismo. I dinaña mañelo, mas menos yan achago`. Esta kada uno pumetsige interes familiaña mismo. Sige umafulo`yo` yan este na tinilaika. Lao un` pasu na buente kada familia siempre u padese gi karera mona. Lao ta diseseha mohon na u guaha pinasensia yan satton na inapinitiye gi entalo` todos maseha esta taigue i hagas fitme na haligen yan achon familiata. Si Yuus Maase` yan ghilisow!

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.