Asunton Elmundo siha

By
|
Posted on Oct 24 2000
Share

Guaha seriosu na gera doku` gi entalo` Israet yan Palestine. Esta gai tiempo deste ke matutuhon inasoda` i dos nasion pot para uma`ataha i inachachag pot dinisehan Palestine sumahñge komo nasion.

Iya Israet ha chule` un` lugat ni hagas tano` i Palestinians siha. Ha gagagao tatte iya Palestine este na tano` pot para uson taotaoña.

Lao `nai matto este na asunto gi lamasan negosio, esta guaha siha Judius ginen Israet mañasaga guihe na lugat. Guaha ha ` manana`lo tatte lao pot hihot mampos yan lugat i Palestinians, ti magtos i inadisgusto piot sa` sesso uson atmas `nai guaha siha manmatai.

Kalan siña ta sañgan na este na gera acha amko` yan i nuebo na biblia ni matuge` dispues de matai i Sainata. Deste ayo na tiempo esta pago este na inachachag gi entalo` Israet yan Palestine.

• • • • •

I Presidente as Wahid ha selebra i primet kompleaños deste ke matachoñg komo kabesanten iya Indonesia. Gi mismo tiempo, sige ma-atisa ginagao publiko para u makotte i ginen Presidente as Suharto.

Layeye na mankosisige este na ginagao pot umanog dispues na kanaha` todo bisnis ni mandañkulo i famaguon Suharto gumuot `nai ha atbansa guinahan niha. Kumeke ilegña na i guinahan familian Suharto mafañago ginen uson fuetsan politika `nai guiya kabesanten iya Indonesia.

Maseha amko` yan sesso esta malañgo, i otdinario na sudadano esta pago ma-insisiste na u makotte pot chat-disposision gi asunton linahyan `nai i familiaña gumulusune hinalom todo klasen bisnis osino industria. Uma`achule` yan haf` masusede giya Fililpinas `nai presidente i defunto as Ferdinand Marcos.

• • • • •

I presente na Presidenten iya Filipinas as Erap Estrada makehaye nu i un` gobietno na man-resibe $8 tantos miyon pesos ginen industrian casino. Sige pago i Filipino man-matcha ya mafafaisen si Estrada na u resigna-gue`.

Para umana` halom un fotmat na keha gi congresson iya Filipinas. Lao guaha dañkulo na dinida kao u makonbikta si Señor Estrada pot rason na lamayot patte gi membron todo i dos guma` ginen i pattidaña. Ilelegña i prohimo na ti manresibe-gue` lao kontodo un` polisia ni matago` para unae` si Estrada ni salape` esta ha tutuhon kumuentos.

I mas dañosu ni masusede ginen este na chinatsaga i poduñg balen i pesu. Kontodo i kometsianten ginen hiyoñg man-inestotba nu este na sinisede. Ti mauleg este na mensahe para i kometsianten ginen hiyoñg ni yumute` salape` niha pot bisnis giya Filipinas.

• • • • •

In` kuando kuando, ta huhuñgog pot adelanton ekonomian Japon yan Asia guine siha gi alacha. Mauleg na mensahe, lao ti siña ta pega haanita pot `nos kuantos rason:

1. Trabiha Japon ti monhahayan ha limienda i bihu yan nuebo na ekonomia nu i finañagon i mafananaan` Information Technology.

2. I presion laña ni sige ha` ma-umenta, siempre ha affekta i kinalamten areglo siha gi halom Japon, maske seha guaha dididi` alibio gi todo animuña umaregla tatte ekonomiaña.

3. Pot trabiha sige ha` i ekonomia muma`yao na megai lokue` na Japones ti manlisto gumasta salape` niha. Yangin una`lo tatte i ekonomia, pues ayo siha i hagas mana` sahñge na salape` para hinemlo` yan gaston `nai man-amko` siha, fine`nina manana`lo tatte antes de u makonsige talo otro gasto tat komo bakasion familia.

Pot este na rason na makat i industrian turista guine muna`lo tatte guihe na eskalera `nai primera besis kinalamtenña kuatro años antes. Gi mismo tiempo, mas kumahulo` nesessidat salape` `nai mampos bahu kinalamten ekonomiata. Si Yuus Maase`!

Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.